Priroda

Crna Gora je ekološka država. 20. septembra 1991. tadašnja Skupština Republike Crne Gore donijela je Deklaraciju o ekološkoj državi Crnoj Gori. Deklaracija glasi:

 D E K L A R A C I J A
O EKOLOŠKOJ DRŽAVI CRNOJ GORI

Mi, poslanici Skupštine Republike Crne Gore, svjesni smo da je zbog ugrožavanja prirode zaštita identiteta prostora na kome živimo i djelujemo postala naš neodložan i pravomreni posao.
Svjesni duga prema prirodi, izvoru našeg zdravlja i inspiraciji naše slobode i kulture, posvjećujemo se njenoj zaštiti u ime sopstvenog opstanka i budućnosti potomstva.
Prihvatimo da nijedna razlika među nama nije toliko velika koliko su velike promjene kojima je izloženo naše prirodno okruženje. Bez obzira na naša nacionalna, vjerska, politička i druga ubjeđenja i osjećanja, znamo i prihvatimo da su dostojanstvo i svetinja ljudskog bića organski povezani sa svetinjom i čistotom prirode.
Čovjek i priroda u njemu i oko njega cjelovito su jedino u svojim dubinama i po svom smislu i naznačenju.
Stoga je oduvjek zloupotrebu čovjeka pratila zloupotreba prirode. Zato, opredjeljujući se i boreći se za dostojanstvo čovjeka, pozvani smo da se borimo i za dostojanstvo prirode.
Donošenjem ove Deklaracije, Crna Gora prema prirodi uspostavlja državni odnos i poziva na mudrost ljude da spriječe ekološku katastrofu koja nam prijeti. 
20. Septembra 1991. Skupština Republike Crne Gore




Ovakvo određenje od strane zakonodavnog tijela nimalo ne čudi, s obzirom na prirodni i ekološki potencijal Crne Gore, koji je kao takav neophodno sačuvati za buduće generacije. 
Pet područja u Crnoj Gori imaju status nacionalnog parka: Lovćen, Durmitor, Biogradska gora, Skadarsko jezero i Prokletije. Geološko-geografske karakteristike Crne Gore, njenu floru i faunu, kao i prirodu u cjelini, zadugo su izučavali isključivo stranci, a nešto kasnije i istraživači iz susjednih zemalja. Počeci ovih istraživanja se vežu za drugu deceniju 19. vijeka, što se poklapa s vremenom kad počinju izučavanja i u drugim balkanskim zemljama. Zbog razuđenosti prirode s veoma bogatom florom i faunom, Crna Gora je predstavljala izazov. Ekološka riznica Evrope, Crna Gora je bogata mnogobrojnim biljnim i životinjskim vrstama. U Crnoj Gori se nalazi 40 jezera, 80% teritorije je pod šumom, prirodnim pašnjacima i livadama. Ovdje, na svega 0,14% teritorije Evrope, raste 2833 biljnih vrsta, što čini gotovo četvrtinu evropske flore. Struktura flore ove zemlje uvjek je iznenađivala kako lokalne tako i strane biologe. Zajedno sa botaničarem Pančićem, Adamovićem, Kazaninim, u Crnoj Gori su svoja istraživanja vršili mnogi poznati botaničari iz drugih zemalja. 1929 godine britanski botaničar Teril je ovdje registrovao 270 novih, većinom reliktnih, vrsta rastinja. Samo u nacionalnom parku Biogradska gora raste 86 vrsta drveća, među kojima su jelke, jele, bukve, brestovi, hrastovi, javori, oskoruše, lajm – tipični predstavnici raznih klimatskih pojaseva. Ne uzimajući u obzir dio Perućice u Bosni, u Biogradskoj gori je očuvana jedinstvena netaknuta prvobitna šuma u Evropi (u prirodnoj šumi Biogradske gore raste drveće koje je staro od 500 - 1000 godina). Još su srednjevjekovni gospodari Crne Gore shvatili i ocijenili unikatnost tih šuma i uzeli ih pod zaštitu, stvorivši time osnovu ekološke kulture zemlje. Na Durmitoru, Sinjajevini i Prokletijama rastu rijetki alpski edelvejsi. U selu Piva naučnik O. Blau je otkrio rastinje, koje je nazvao planinski različak. Botaničar Pantoček je početkom XX vijeka na planini Komovi otkrio dvije nove vrste ljubičica, od kojih je jedan nazvao u čast crnogorskog kralja Nikole.


Životinjski svijet Crne Gore isto tako je raznovrsan i bogat. U reonu Biogradske gore žive jeleni, košute, srne, kraljevski orlovi. U močvarni oblastima se srijeću medvjedi i divlje svinje. U visokim planinama, gdje pastiri još žive polunomadskim načinom života i odvode stada na ljeto u planine, često se srijeću vukovi i medvjedi. Najčešća ptica koja se ovdje srijeće je zlatni orao, koji živi na planini Prokletije. U Bukumirskom jezeru, koje se nalazi na visini od 1430 metara, živi neobični kičmenjak – vodeni gušter. U Crnoj Gori je zastupljeno 3/4 vrsta evropske ornitofaune. U akvatoriji Skadarskog jezera živi najveća naseobina ptica u Evropi. Tu se nalaze i kolonije pelikana, kormorana, čaplji, crnih čaplji. Skadarsko jezero bogato je i ribom – tu žive šaran, ukljeva, pastrmka.