Spoljnopolitički prioriteti

Iako jedna od najmlađih država u Evropi, Crna Gora je danas predvodnik evropske integracije, zemlja sa otvorenim pregovorima o članstvu s EU, u okviru novog pristupa u ovom procesu (otvaranje poglavlja 23. i 24. na samom početku). Ovom izazovu Crna Gora je pristupila odgovorno i spremno, što je rezultralo otvaranjem ukupno sedam od trideset tri pregovaračka poglavlja, od čega su dva već privremeno zatvorena – poglavlje 25 – Nauka i istraživanje (18.12.2012.) i 26- Obrazovanje i kultura (15.04.2013.).

To je rezultat gotovo deceniju dugog rada državnih institucija. Svoj integracijski put, čiji je krajnji cilj članstvo u Evropskoj uniji, Crna Gora je odmah nakon sticanja nezavisnosti 2006. godine, stavila na vrh svoje vanjskopolitičke agende. Njena evropska perspektiva potvrđena je na Savjetu EU juna iste godine, a na osnovu Odluke Savjeta ministara od 15.09.2006. uspostavljen je redovni politički dijalog između Crne Gore i institucija EU. 

Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju od strane tadašnjeg premijera Željka Šturanovića, 15.10.2007. godine Crna Gora ulazi u prvi ugovorni odnos s Evropskom unijom. Nakon ratifikacije u crnogorskoj Skupštini, kao i u svim državama članicama EU, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s Crnom Gorom je stupio na snagu 01.05.2010. godine. 

Veliki korak na evropskom putu Crne Gore predstavlja i Odluka Savjeta ministara od 30.11.2009. o ukidanju viza za crnogorske građane koja je stupila na snagu 19. decembra iste godine. Crna Gora odgovorno ispunjava obaveze koje proizilaze iz vizne liberalizacije. U cilju sticanja statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, predsjednik Vlade Milo Đukanović je 15.12.2008. predao zahtjev za članstvo predsjedniku Republike Francuske Nikoli Sarkoziju. Kako bi Evropska komisija dala Mišljenje o spremnosti države da preuzme obaveze koje proističu iz članstva, 22.07.2009. je crnogorskim organima predat Upitnik. Crnogorska administracija je uspješno završila proceduru izrade odgovora na preko 4,000 pitanja iz svih oblasti pravne tekovine EU koje je predsjednik Vlade Milo Đukanović uručio Briselu 09.12.2009.  Status države kandidata dodijeljen je Crnoj Gori 17.12.2010. 

Nakon što je Evropska komisija u svom godišnjem izvještaju od 12.10.2011. utvrdila da je Crna Gora ostvarila dobar napredak u ispunjavanju političkih kriterijuma i uspostavljanju funkcionalne tržišne ekonomije, maja 2012. godine Komisija je dala preporuku za otvaranje pregovora s Crnom Gorom.  Uslijedio je zvanični početak pregovora na prvoj Međuvladinoj konferenciji između Crne Gore i EU (29.06.2012.). Državnu delegaciju predvodio je ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Milan Roćen. 

Crnogorska Vlada je 29.12.2012. za glavnog pregovarača za vođenje pregovora s EU imenovala ambasadora Aleksandra Andriju Pejovića. Formiranje crnogorske pregovaračke strukture uspješno je zaokruženo sredinom 2013. godine, osnivanjem 33 radne grupe za pripremu pregovora i imenovanjem deset pregovarača. Crna Gora ima široku pregovaračku platformu i prva je država čija pregovaračka struktura uključuje i predstavnike civilnog društva i Skupštine (od blizu 1300 članova radnih grupa, trećinu čine predstavnici civilnog sektora).

Održavanjem posljednjeg, šezdesetčetvrtog sastanka analitičkog pregleda usklađenosti nacionalnog zakonodavstva s pravnom tekovinom EU, 27.06.2013. u Briselu, uspješno je okončana prva faza pregovaračkog procesa. 

Na međuvladinoj konferenciji, održanoj 18.12.2013. godine, Crna Gora je otpočela pregovore u pet poglavlja - 5 – Javne nabavke, 6 – Privredno pravo, 20 – Preduzetništvo i industrijska politika. Ovom prilikom Državna delegacija, na čelu s potpredsjednikom Vlade dr Igorom Lukšićem, u kojoj su bili i potpredsjednik Vlade Duško Marković i ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević, otvorila je i poglavlje 23 - Pravosuđe i temeljna prava, 24 - Pravda, sloboda i bezbjednost, i time ispunila obaveze prve faze Novog pristupa EU u vladavini prava. 

Crna Gora je od ulaska u Partnerstvo za mir (PzM) na samitu NATO u Rigi 2006. godine, u potpunosti posvećena i ispunjavanju uslova za članstvo u NATO.  Kao rezultat napora u implementaciji ovog ključnog spoljnopolitičkog prioriteta, Crna Gora je 2009. godine, otpočela sa sporovođenjem Akcionog plana za članstvo (MAP). Crna Gora trenutno uspješno sprovodi IV ckilus MAP nakon predstavljanja IV Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) 28. oktobra 2013. godine u Briselu. Takođe, kao zemlja koja podržava napore u izgradnji stabilnog Avganistana, Crna Gora je i 44. ne-NATO zemlja kontributor u ISAF misiji u Avganistanu od strane Sjeveroatlantskog savjeta NATO (NAC), 23. februara 2010. godine. Pored angažovanja u ISAF misiji, pripadnici Vojske CG su takođe angažovani u dvije međunarodne mirovne misije: UN misija u Liberiji – UNMIL  (trenutno dva oficira VCG), EU NAVFOR ATALANTA u vodama Ardenskog zaliva, pomorska operacija EU, a pripadnici policije učestvuju u UN misiji na Kipru UNFICYP. U toku su pripreme za slanje jednog vojnika u misiju EUTM (Mali). Imajući u vidu značaj regionalne saradnje, Crna Gora je veoma aktivna i na regionalnom bezbjednosnom planu, posebno u okviru Američko-jadranske povelje (A5).  

Crna Gora je u potpunosti posvećena ispunjavanju uslova za poziv za članstvo u Alijansi, posebno imajući u vidu očekivanja od Samita NATO koji se održava 04. i 05.09.2014. godine u Velikoj Britaniji. Vlada je fokusirana na vladavinu prava, reforme sektora bezbjednosti i sektora odbrane, kao i na podizanje javne podrške evroatlantskim integracijama. Savjet za Partnerstvo za mir je preimenovan u Savjet za članstvo u NATO, na čelu sa predsjednikom Vlade Milom Đukanovićem. Za nacionalnog koordinatora za NATO imenovan je savjetnik Premijera za spoljnu politiku Nebojša Kaluđerović. 

Regionalna saradnja je jedan od ključnih vanjskopolitičkih prioriteta. Crna Gora je članica svih regionalnih političkih, ekonomskih, bezbjednosnih i drugih inicijativa, prepoznata od Brisela, Vašingtona i drugih ključnih međunarodnih adresa kao važan faktor stabilnosti na Zapadnom Balkanu, i uspješna evropska priča. Na bilateralnom planu, pored saradnje sa susjedima i zemljama EU, Crna Gora gradi dobre odnose sa ključnim državama u svijetu, sa Amerikom, Rusijom, Kinom... Takođe, posvećuje pažnju i saradnji sa Indijom, Japanom, Australijom, Brazilom i dr. Međutim, od posebne važnosti su odnosi sa tzv. malim zemljama. Iskustva malih ekonomija i malih uspješnih administracija dragocjena su za Crnu Goru u procesu reformi i izgradnje institucija, na putu približavanja EU i NATO. Crna Gora je veoma uspješna i na multilateralnom planu. Članica je svih značajnijih međunarodnih političkih i finansijskih organizacija i institucija.