Crna Gora je suverena u pitanjima koja nije prenijela u nadleznosti Savezne Republike Jugoslavije. Suverenost pripada gradjanima. Gradjani ostvaruju vlast neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika. O promjeni drzavnog statusa, oblika vladavine i promjeni granice ne moze se odlucivati bez prethodno sprovedenog referenduma gradjana.

Ne moze se uspostaviti niti priznati vlast koja ne proistice iz slobodno izrazene volje gradjana.

Drzava pociva na vladavini prava. Vlast je vezana Ustavom i zakonom.

Vlast u Crnoj Gori ureduje se po nacelu podjele vlasti na zakonodavnu, izvrsnu i sudsku. Zakonodavnu vlast vrsi Skupstine RCG, izvrsnu Vlada RCG, a sudsku vlast sudovi.

Crnu Goru predstavlja predsjednik Republike Crne Gore.

U Crnoj Gori slobodno je sve sto Ustavom i zakonom nije zabranjeno. Svako je obavezan da se pridrzava Ustava i zakona. Ustavnost i zakonitost stiti Ustavni sud RCG.

Ustavno uredjenje Republike Crne Gore garantuje ustavna prava i slobode koje se odnose na covjekovu licnost, slobodu i sigurnost u odnosu na drzavu – prava na zivot, jednakost pred zakonom, pravo privatnosti; politicka prava i slobode koje covjeku omogucavaju ucesce u politickom zivotu – biracko pravo, pravo na politicko organizovanje i druga socijalno-ekonomska  – pravo na rad, pravo na svojinu i dr.; prava i slobode koje se odnose na oblast kulture, obrazovanja, nauke kao i na sistem garancija za realizaciju ovih prava –  pravo na obrazovanje, pravo na slobodno naucno i umjetnicko stvaralastvo;  pravo koje se odnosi na zdravstvenu zastitu i druge slobode prava i duznosti covjeka i gradjanina. Ove slobode, prava i duznosti ne mogu se ukidati, mijenjati ili ogranicavati drugim propisom, ako to Ustavom nije utvrdeno.

Pripadnicima nacionalnih i etnickih grupa jamci se zastita nacionalnog, etnickog, kulturnog, jezickog i vjerskog identiteta, kao i poseban korpus drugih odgovarajucih prava prema standardima demokratskog svijeta.

Osnovno nacelo u ovoj materiji jeste da se priznaju i jamce sve slobode i prava koje poznaje medunarodno pravo kao i nacelo neposrednog ostvarivanja slobode i prava, sto znaci da se slobode i pravo ostvaruju neposredno na osnovu Ustava. Takodje, princip jednakosti gradjana u slobodama, pravima i duznostima znaci da nema privilegija ni po kom osnovu i da su svi gradjani jednaki pred zakonom i pred drzavom odnosno, pred njenim organima. Ovo podrazumijeva pravnu drzavu i politicki sistem koji mora imati mehanizme da sprijeci, odnosno onemoguci privilegije i nejednakost gradjana.

Skupstina ima predsjednika i jednog ili vise potpredsjednika, koje bira iz svog sastava.

Skupstina:

1. donosi Ustav;
2. donosi zakone, druge propise i opste akte;
3. donosi prostorni plan Crne Gore, budzet i zavrsni racun:
4. utvrdjuje nacela za organizaciju drzavne uprave:
5. potvrdjuje medjunarodne ugovore iz nadleznosti Republike:
6. raspisuje republicki referendum;
7. raspisuje javne zajmove i odlucuje o zaduzivanju Crne Gore:
8. bira i razrjesava predsjednika i clanove Vlade, predsjednika i sudije Ustavnog suda, predsjednika i sudije svih sudova:
9. imenuje i razrjesava drzavnog tuzioca i druge funkcionere;
10. daje amnestiju za krivicna djela utvrdjesan republickim zakonom;
11. vrsi i druge poslove utvrdjene Ustavom.

Predsjednika Republike Crne Gore biraju gradjani neposrednim i tajnim glasanjem, na osnovu opsteg i jednakog birackog prava, na vrijeme od pet godina.

Predsjednik Republike:

1. predstavlja Republiku u zemlji i inostranstvu;
2. prograsava ukazom zakone;
3. raspisuje izbore za Skupstinu;
4. predlaze Skupstini kandidata za predsjednika Vlade, predsjednika i sudije Ustavnog suda;
5. predlaze Skupstini raspisivanje republickog referenduma;
6. daje pomilovanja za krivicna djela propisana republickim zakonom;
7. daje odlikovanja i priznanja;
8. vrsi i druge poslove utvrdjene Ustavom.

Vladu Republike Crne Gore cine predsjednik, jedan ili vise potpredsjednika i ministri.

Kandidat za predsjednika Vlade podnosi Skupstini program i predlaze sastav Vlade.

Vlada:

1. utvrdjuje i vodi unutrasnju i spoljnu politiku;
2. predlaze i izvrsava zakone, drue propise i opste akte;
3. donosi uredbe, odluke i druge akte za izvrsavanje zakona;
4. zakljucuje medjunarodne ugovore iz nadleznosti Republike;
5. predlaze prostorni plan, budzet i zavrsni racun Republike;
6. utvrdjuje organizaciju i nacin rada drzavne uprave;
7. vrsi nadzor nad radom ministarstava i drugih organa uprave, ponistava i ukida njihove akte;
8. donosi uredbe sa zakonskom snagom za vrijeme vanrednog stanja, neposredne ratne opasnosti ili rata, ako Skupstina nije u mogucno0sti da se sastane, koje je duzna podnijeti na potvrdu Skupstini cim ona bude u mogucnosti da se sastane;
9. vrsi i druge poslove utvrdjene Ustavom i zakonom.

Poslove drzavne uprave vrse ministarstva i organi uprave. Pojedini poslovi drzavne uprave mogu se zakonom prenijeti na lokalnu samoupravnu ili se propisom Vlade mogu povjeriti lokalnoj samoupravi, ustanovama i pravnim licima.

Sudstvo je samostalno i nezavisno. Sudijska funkcija je stalna.

Vrhovni sud je najvisi sud Republike.

Drzavni tuzilac vrsi poslove krivicnog gonjenja, ulaze prevna sredstva radi zastiti ustavnosti i zakonitosti i zastupa Republiku u imovinsko-pravnim odnosima. Drzavni tuzilac vrsi svoju funkciju na osnovu Ustava i zakona.

Zakon mora biti saglasan sa Ustavom, a drugi propis i opsti akt sa Ustavom i zakonom. Ustavnost i zakonitost predstavljaju jedinstven politicki i pravni princip cija sadrzina odredjuje takav sistem odnosa u kome svako vrsi svoja prava i duznosti u granicama utvrdjenim Ustavom i zakonom. Nadalje, ustavnost i zakonitost podrazumijevaju ne samo postovanje Ustava i zakona, nego i svih drugih opstih akata donijetih na osnovu Ustava i zakona i u okviru ovlascenja utvrdjenih Ustavom i zakonom. Ustavnost i zakonitost uvijek pretpostavlja zastitu prava i sloboda gradjana, kao i pravnog polozaja pravnih lica.

Ustavni sud: