Geografski polozaj na raskrscu Istoka i Zapada uslovio je da Crna Gora vjekovima bude popriste burnih istorijskih dogadjaja i mjesto na kome su sukobljavali, paralelno egzistirali, stapali se pripadnici raznih naroda i konfesija. Specificna kulturna i istorijska nasljedja i prozimanja, kao i osobenosti tla na kome su se ukrstala, uticala su na formiranje multietnicke, multikulturalne i multikonfesionalne zajednice naroda u Crnoj Gori.

Broj stanovnika u Crnoj Gori sredinom 1998. godine bio je 650500.

Broj stanovnika
(izracunat je na bazi Popisa 1981. godine i Popisa 1991. godine i prirodnog kretanja stanovništva)
Ukupno 650 575
Crnogorci: 380466 (61,9 %)
Srbi: 57454 (9,3 %)
Muslimani: 89615 (14,6 %)
Albanci: 40415 (6,6 %)
Ostali: (7,6 %)

 

Stanovnistvo po vjeroispovijesti
Ukupno: 615035
Islamska: 118016 (19,1 %)
Katolicka: 27153 (4,4 %)
Pravoslavna: 425132 (69,1 %)
Ostali: (7,4 %)

 

Odnos muskog i zenskog stanovnistva u 1998. godini
Musko: 323300 (49,7 %)
Zensko: 327200 (50,3 %)

 

Rodjeni u 1998. godini 9250
Umrli u 1998. 5470
Prirodni prirastaj u 1998 3780

 

Gustina naseljenosti: 44, 5
Broj lica u jednom domacinstvu: 3, 80

 

Oficijelni jezik u Crnoj Gori je srpski. Srpski jezik pripada juznoslovenskoj grupi jezika.

Crnogorski standardni jezicki izraz zasnovan je na ijekavskoj novostokavstini. U Crnoj Gori rasprostranjena su dva dijalekta, koji se razlikuju po razvijenosti akcentuacije i deklinacije.

U Crnoj Gori ravnopravna su oba pisma: cirilica i latinica. Crnogorsko pismo je fonetsko: svakom glasu odgovara jedno slovo. Pored 30 fonema koje poznaje knjizevni standardni srpski jezik i koje cine crnogorsko pismo, u govoru se cuje jos niz fonema.

Albanska manjina u mjestima gdje je vecinska populacija ima Ustavom zagarantovano pravo na upotrebu svog jezika.

Copyrigt © 2000-1
Vlada Republike Crne Gore